Čitajte naše tekstove!

Na temu: Etno sela

Idejno rješenje zavičajnog Etno-sela

Tokom trideset godina mojega kontinuiniranog bavljenja restauratorskim radovima, tražio sam lokaciju i razvijao ideju gradnje muzeja na otvorenom koja je od 2000-te god. dobila svoj konačan oblik kao Etno-selo u trokutu Zagreb- Sisak- Karlovac.

Idejno rješenje zavičajnog Etno-sela

Načiniti ću etno-selo u kojem ću postaviti veći broj starih drvenih kuća i cijelih gospodarstava te ih opremiti izvana adekvatnim ambijentom i gospodarskim alatima a iznutra autentičnim namještajem. Oko objekata ću zasaditi bilje, povrće, voće i drveće kakvo je bilo u vrijeme života sela u punomu sjaju. A unutar objekata će zanatlije proizvoditi artefakte nekoliko praktičnih i umjetničkih zanata na istovjetan način kako su u to vrijeme proizvođeni. Selo- gospodarstvo će imati svoj dućan tradicionalne robe i robe koju samo selo proizvodi, imati će gostionicu i restoran i prenoćište za 50% turista u omjeru na broj domaćina. Biti će to gosti koji se žele odmoriti u ambijentu u kojem je vrijeme stalo prije 100-300 godina te ne osjećajući se turistima oni će sa svojom djecom hraniti domaće životinje u njihovom prirodnom okolišu iz tog vremena. Selo će imati svoju redovitu autobusnu stanicu, kroz selo će prolaziti seoski put a na raskrižju sa sporednim sokakom imati će drvenu kapelu ili bar raspelo. Kroz selo će teći čista rječica- potok koji ni ljeti ne presuši. Preko rječice ću napraviti drveni most, pokraj sela jezero- ribnjak, a uz vodu postaviti autentični inventar vezan za gospodarenje na vodi. Oko vode će rasti žukva, šaš i lopoči , a u jezeru će plivati domaće patke i guske. Iznad sela s jedne strane će biti povrtnjaci, vinograd i oranica, a s druge strane brijeg sa šumom od domaćeg raslinja: hrast, bukva, grab i kesten. U selu će rasti lipe, a uz vodu vrbe. U nekoliko štala uzgajati će se po leglo : konja, krava, ovaca, koza, svinja, gusaka, pataka, pura i kokoši. Kuće će čuvati psi domaće pasmine, a u kućama će biti legla domaćih mačaka.U selu će se njegovati sljedeća privredna zanimanja:povrtlarstvo, vinogradarstvo, uzgoj domaće stoke, ribogojstvo, pčelarstvo, te će biti također kovačnica i stolarija koje će pokrivati zanate kolarstva, bačvarstva te održavanje stolarskih i kovanih dijelova svih objekata u selu, ali i davati takve usluge građanstvu i to sa statusom restauratorskog zavoda. U seoskom dućanu će se prodavati proizvodi i usluge svih djelatnosti sela. Osim prodaje privrednih proizvoda u selu će se proizvoditi i prodavati : narodne nošnje, licitarski proizvodi, vjerski i narodni suveniri, a pod nadzorom vlastite restauratorske grupe raditi će i staretinarnica. U seoskom etnografskom muzeju- galeriji biti će predočena povijest svakoga od objekata te stalni postav etnografije područja od 100 km zavičaja te se održavati i izložbe modernih likovnih umjetnika inspiriranih etnologijom zavičaja. Muzej će izdavati vlastito glasilo iz oblasti skansenologije. Selo će sebi prizivati učenike na kolektivne ekskurzije upoznavanja s zavičajnom tradicijom, a u tu svrhu selo će imati vlastitog turističkog vodiča i predavača te i vanjske stručne suradnike po potrebi. U selu će se održavati tradicionalne narodne i vjerske priredbe.

Čuti će se: udarci čekića po nakovnju, zvonce pod vratom ovna, nadglasavanje pastirske svirale i tamburice i glasanje domaćih životinja zvukovima zadovoljstva. Mirisati će i sijeno i voće i vino.

Dragi Bože, daj nam ljubavi da ovaj vrt zalijevamo, a njemu snage da pusti korijen u ovom tvrdom tlu ! Daj nam zdravlja da dugo služimo raju naših predaka, kojega smo narušili !

Ovim Idejnim rješenjem izrazio sam sliku kako bi Etno- selo Kravaščica izgledalo ako se ostvari u svome punom opsegu. Moram priznati da me muče sljedeće dileme:

  1. Jesam li to uopće u stanju napraviti računavši na puno lijepih ideja etnologa i arhitekata u sličnom zanosu prije 20- 30 godina, a rezultata nije bilo.

2. Da li ću u startu , tokom ostvarivanja ili na završnici realizacije napraviti greške koje će biti kontraproduktivne jer sam vidio neuspjehe timova koji su bili materijalno jači od mene a iza njih su stajale čitave organizacije stručnjaka.

  1. Koju razinu autentičnosti primjeniti a da se nađe dobar balans između povijesno-etnografskog kriterija i praktično-komercijalnog kriterija za opstanak ovakve muzejsko-turističke i privredne organizacije.

Prije nego počnem sebe i druge uvjeravati da imam riješenja za svaku od ove tri grupe dilema spomenuti ću koje bi preduvjete trebalo imati etno-selo da bi moglo opstati na polju muzejsko- turističke i privredne djelatnosti:

  1. Položaj sela treba biti dovoljno blizu i dovoljno daleko od jedne ili više urbanih zona i to istog kulturnog , zavičajnog područja.
  2. Lokacija Sela treba imati dobre veze javnim prijevozom i putevima s velikim urbanim zonama. Selo treba imati jednostavnu adresu...
  3. Selo treba imati veću količinu obradive poljoprivredne zemlje, a i vodu ( rijeku ili jezero) ako želi smještati objekte i zanate vezane s takvim izvornim ambijentima ali i brdoviti i šumski ambijent opet za objekte iz brdovitog izvornog ambijenta.
  4. Koncepcija sela bi trebala biti razrađena sa svim omjerima: koliko i kakvih objekata, koliko i kojih zanata, koje povijesno- etnografsko doba se udarno predočava te koja doba se još sporadično priključuju i to u kojem omjeru. Ako se ne uspije ostvariti maksimalni zacrtani opseg: zemljišta, objekata, opreme, zanata itd. koje su to faze na kojima se može stati, a da se ne uruši cijela koncepcija.
  5. Radi održanja autentičnosti treba razraditi kriterij preko kojeg se neće prelaziti u modernizaciji objekata: razina higijene, tip sanitarnog čvora ,uvođenje struje, moderni kriteriji radnih uvjeta za zaposlenike, privatnost i sigurnost gostiju, itd.
  6. Državne institucije koje nisu mogle da ostvare ovakvu ideju treba upjeti angažirati da učestvuju svojim stručnim potencijalom na ovom pilot- projektu zalažući se za njegovo ostvarenje kao za opću javnu korist.

U svrhu zadovoljenja tih kvaliteta razradio sam idejno rješenje u nekoliko tematskih grupa :

Odabir lokacije za Etno- selo Kravaščica

Etno- selo ću napraviti po 35 km daleko od tri jake urbane zone, točno u trokutu:

Zagreb, Sisak i Karlovac , to jest na srednjem od tri puta koji vode od Zagreba preko Vukomeričkih Gorica prema Kupi.

Preciznije, odabrao sam položaj između 3 sela : Cerovski Vrh, Lukinić Brdo, Žužić Brdo, a ta tri sela opet prave mali trougao koji gotovo istovjetno oponašaju tri velike urbane zone te time područje nije mrtvo nego ima dovoljno lokalnog stanovništa, a na samom odabranom lokalitetu je trokrako raskrižje s aktivnom javnom autobusnom stanicom i direktnom vezom sa terminalom iza Glavnog kolodvora u Zagrebu te sa Velikom Goricom. Veze s ostala dva urbana centra (Sisak i Karlovac) nisu na toj visini, ali postoje u ovom momentu aktivne veze presjedanjem.

Mada je u ovom području samo privatna zemlja i vrlo je usitnjeni posjed (rijetko koji vlasnik ima veću parcelu od pola jutra u komadu) ja sam već otkupio oko 35 000 m2; tj. preko 6 jutara zemlje. Nekoliko mještana ne žele prodati svoje međuparcele ili ucjenjuju nerealno visokom cijenom. Dalji otkup će biti sve teži; a ima već sada parcela koje se usijecaju u moj posjed čiji vlasnici mi naglo podižu cijenu vidjevši da zemlju kupujem

masovno. Da bi zaokružio posjed u već sada dostignutim vanjskim mjerama od 50 000 m2 nužno je još otkupiti 5 međuparcela od velikog broja suvlasnika a u krajnjem sam zainteresiran za količinu od 100 000 m2 (uglavnom se odnosi na širenje južno od rječice, na brdo sa šumom)

Lokaciju za etno-selo smatram idealnom: ambijent je idiličan jer osim položaja među 3 urbana centra, preko samog imanja teče rječica Kravarščica koja u tom dijelu svoga toka nikada ne presušuje, na imanju je most asfaltnog puta Zagreb- Lijevi Štefanki, pored rječice je močvarna livada idealnog oblika za jezero veličine do 5 000 m2, a iznad livade počinje blagi uspon kao lokalitet za poljoprivredu. Na suprotnoj strani rijeke preko još jedne močvare i preko asfaltnog puta su jači bregovi za kuće iz brdskih krajeva, a preko brijega je šuma. Sa bilo kojeg dijela gospodarstva je lijep pogled na šumu staru do 50 godina, na oranice, pašnjake i tok rječice uzvodno i nizvodno te na prve krovove svakoga od 3 okolna sela. Pogled još uvijek nije jako oštećen modernom gradnjom, a nekoliko vikendica po okolnim livadama može se zakloniti sađenjem drveća.

U pripremi podnaslovi:

  • Budući izgled i sadržaji u Etno- selu Kravaščica
  • Faze razvoja Etno- sela Kravaščica
  • Kriteriji kvalitete ambijenta i sadržaja u Etno- selu Kravaščica
  • Nazivi ,pojmovi i zaštitni znakovi Etno- sela Kravaščica
  • Šetnja kroz buduće Etno- selo Kravaščica
  • Očekivana društvena uloga Etno- sela Kravaščica
  • Što očekuje buduće Etno-selo Kravaščica od javnosti i Državnih institucija ?


Komentari

Nemate dozvolu za unos komentara.